Vijesti

Održan prvi radni sastanak Organizaicionog odbora 500-te Ajvatovice

Ispis
PDF
Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Thursday, 07 January 2010 10:52

Organizacioni odbor ovogodišnjih jubilarnih 500-tih dana Ajvatovice održao je 6.1.2010. godine u prostorijama Medžlisa IZ-e Donji Vakuf  prvi radni sastanak na kom se razgovaralo o pripremama za ovogodišnje dane Ajvatovice.

Zaključeno je da se ovogodišnji dani Ajvatovice osmisle kao festivalski dani te da se ponudi Reisu-l-ulemi da on kao vrhovni poglavar IZ-e u BiH bude pokrovitelj istih.Razmatrana su pitanja duhovnog koncepta i sadržaja, infrastrukture užeg i šireg lokaliteta Prusca, finansijske konstrukcije projekta, bezbjedonosnog aspekta i medijskog pokroviteljstva.

Krajem januaru je zakazan drugi radni sastanak na kome će se podnijeti izvještaj o poduzetim aktivnostima i realizaciji zaključaka sa prvog sastanka.

Posjeta Turskom kulturnom centru ''Junus Emre''

Ispis
PDF
Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Sarajevo, 14. decembar 2009.g.

Predstavnici Organizacionog odbora manifestacije ''Dani Ajvatovice'' su posjetili novoosnovani Turski kulturni centar ''Junus Emre'' u Sarajevu. Članove Organizacionog odbora na čelu s predsjednikom mr. Nusret Abdibegovićem, muftijom travničkim, je primila direktorica Centra mr. Aida Ozturk sa saradnicima. Razgovaralo se o budućim koracima saradnje na polju kulture i turizma. Naime Organizacioni odbor Ajvatovice već duži niz godina ima uspješnu saradnju u organizaciji sadržaja Ajvatovice sa Turskim ministarstvom kulture čiji je predstavik i gosp. Aida Ozturk.

Dogovoreni su dalji koraci za pripremu sadržaja za narednu jubilarnu 500-tu Ajvatovicu u kojoj će posebno mjesto zauzeti učesnici i sadržaji iz bratske Republike Turske.

Govor Reisu-l-uleme na Ajvatovici

Ispis
PDF


(Ajvatovica: redžep 6, 1430/juni 28, 2009)

قال تعالي: ياايّها الذين آمنوا اذكروا نعمة الله عليكم إذ همّ قوم أن يبسطوا إليكم أيديهم فكفّ أيديهم عنكم واتقوا الله و علي الله فليتوكل المؤمنون (المائدة:11).

Draga braćo i sestre,
U Časnom Kur'anu Uzvišeni Allah kaže: - O vjernici, sjetite se Allahovog dara, a to je da je udaljio ruke onih koji su bili naumili da vas se dočepaju. Bojte se Allaha, jer pravi vjernici su u Allaha pouzdani (Kur'an, 5:11).

U tome je bît našeg postojanja - čvrst oslonac i pouzdano uvjerenje da nećemo biti ostavljeni, iznevjereni, prodani i predani u ruke onima koji imaju namjeru da nas se dočepaju a koji nemaju ni milosti ni pravdnosti. Naravno, život bez brige bio bi mnogo ugodniji, ali takvog života nema. Briga je ljudska sudbina. Svaki čovjek ima svoju brigu. Njemu je njegova briga najvažnija.

U tome su svi ljudi jednaki - nema čovjeka bez brige. Ljudi se, međutim, razlikuju po sposobnosti da svoju brigu ublaže, da se oslobode brige kroz svoje znanje i svoju mudrost, koju im Bog daruje kao znak Njegove brige o čovjeku koji traži da se oslobodi brige i straha od gladi i siromaštva, od bolesti i starosti, od nesreće i beskuće. Slast znanja učenog i slast mudrosti mudrog su mnogo veće od slasti jela onoga koji jede i slast pića onoga koji pije.

Najbolji lijek od dunjalučkih briga i strahova je u ahiretskoj brizi i strahu, a to je briga da u svoju dušu usadimo temlje moralnih vrijednosti - pravdnost, znanje, hrabrost i darežljivost, te strah od pomisli da nam je duša obolila od bolesti krivde, neukosti, kukavičluka i škrtosti.

Ajvazdedo se brinuo za svoj narod pravednošću svoje dove, znanjem svoga uma, hrabrošću svoga srca i darežljivošću svoje duše i zato se, Allahovom milošću, stijena otvorila na ovom bosanskom brdu da bi došla voda do ljudskih usta koja su bila žedna i do ljudskih srca koja su bila u strahu. Izgleda, nikad kao danas ova naša zemlja i ovaj naš narod nije imao višu potrebu za pravednom dovom, za učenim umom, za hrabrim srcem i darežljivom dušom pa da se otvori kameno srce onih koji nas drže u strahu od krivde, neukosti, kukavičluka i škrtosti. Koji nam osporavaju pravo da se rahat naspavamo, da se rahat čiste vode napijemo sa bosanskih izvora, da se rahat okupljamo oko vjere, nacije i kulture, da rahat učimo što nam srce voli, da rahat gradimo što nam duša želi, da rahat djecu odgajamo kako nam Časni Kur'an i Allahov Poslanik zapovjedaju.

Eto zašto smo danas ovdje na Ajvazdedinom brdu - da proučimo dovu baš onako kako ju je učio Ajvazdedo - pravedno i hrabro te da podijelimo našu zajedničku brigu, jer, kao što jedan reče: - Sve što želim reći je da se oni stvarno ne brinu o nama (All I want to say is that they don't really care about us!). Otuda je i naš strah od njihove nebrige i njihove sebičnosti. Otuda je i naš strah od njihovog neodgovornoog odnosa prema našim temeljnim vrijednostima, prema osnovnim stubovima na kojima stoji sudbina našeg naroda, a to su stubovi vjere, morala, kulture, nacije i države. Nas brine nebriga onih koji treba da se brinu o kulturi i naciji; brine nas nebriga o državi i društvu; brine nas nebriga o pravu i društvenoj pravdi; brine nas nebriga o trošenju našeg dragocjenog vremena i našeg strpljenja; brine nas nebriga o našoj slobodi i našim ljudskim pravima.

Mi smo još u strahu od nametnutih političkih procesa protiv onih koji su pravedni, učeni, hrabri i darežljivi. Nije moguće objasniti potrebu da se ruši ono što se ima, dok još nije izgrađeno ono što se nema. Oni koji su napravili zajedničku kuću sa čvrstim temljima mogu se ne slagati oko boje fasade na kući, ali oni koji još prave zajednički dom koji ne smije biti upitan ni za koga, nemaju pravo na neslogu i na nesuradnju, nemaju pravo na sebičnost i na isključivost.

To je glavna poruka sa ovogodišnje Ajvatovice: -
Nemojmo rušiti ono što već imamo, već gradimo ono što još nemamo!
Nemojmo ometati onoga koji je već uspješan, već pomozimo onoga koji još nije uspio!
Allahu Svmoćni, osnaži nas na putu pravednosti, učnosti, hrabrosti i darežljivosti!
Allahu Sveznajući, pouči nas da volimo parvdu, učenost, hrabrost i darežljivost!
Allahu Milostivi, sačuvaj nas od krivde, neukosti, kukavičluka i škrtosti!

Završena 499-ta Ajvatovica

Ispis
PDF

PRUSAC, Plato Ajvatovice, 28. juni 2009. god.

Pohodom Ajvaz-dedinoj stijeni i vjerskim programom na ajvatovačkoj livadi okončani su ovogodišnji 499. "Dani Ajvatovice". Hiljade vjernika protekla dva dana pohodile su drevni Prusac. Ni kiša, koja je padala cijeli dan prije i za vrijeme samog pohoda, nije spriječila vjernike iz naše zemlje i inozemstva da se upute ka Ajvaz-dedinoj stijeni i pohode najveće dovište Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Tradicionalno, centralna svečanost počela je prolaskom konjanika iz brojnih džemata u našoj zemlji i dijaspori te prozivkom bajraka ispred prusačke Handanagine džamije. Prvi je prozvan bajrak Ajvaz-dede, a potom ostalih prusačkih džamija.

Brojna konjica


U impozantnoj koloni bila su 73 bajraka iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i bajrak Oružanih snaga BiH, a prvi put i bajrak iz Prijedora. Tri bajraka bila su iz Turske, potom Norveške, Australije...

Nakon prolaska konjice, na prusačkoj Musali formirana je kolona bajraka, a iza njih veliki broj vjernika. Uz tekbire krenulo se ka šest kilometara udaljenoj Ajvaz-dedinoj stijeni. Na Hanu je uslijedio kratak predah i okrepljenje, a potom završnica pohoda, prolazak kroz stijenu, imama, pa potom bajraktara i vjernika...

Po izlasku iz stijene uz koju se veže predanje o raspuknuću, nakon što je Ajvaz-dedo četrdeset jutara klanjao sabah i molio da se stijena raspukne i poteče voda, učač Kur'ana Muhamed Reza iz Irana proučio je dovu Feth (Pobjeda). Na ajvatovačkoj livadi uslijedio je bogat vjersko-muzički program u kojem su nastupili: vojni orkestar Mehter muzike iz Turske, Mevlana derviši iz Konje te iranski hor Usve.

Mensuru Mehmedoviću iz Sarajeva ovo je bio prvi dolazak na Ajvatovicu. Došao je kao konjanik.

- Ovo je nešto što zaista vrijedi vidjeti i mislim da više neću propustiti da ne dođem na ovo mjesto - kaže Mehmedović.

Slično govori i Elmir Suljović, također iz Sarajeva, koji je prvi put na Ajvatovici.

Fadila Elezi, Bošnjakinja rođena u Tesliću, na Ajvatovicu je došla iz Toronta. I na nju je atmosfera na Ajvatovici i u Pruscu ostavila poseban pečat.

- Nisam ni u snu zamišljala da je ovo ovako lijepo. Bolesna sam, ali čini mi se da sam danas mnogo mlađa. Osjećam se fantastično - kaže Elezi.

Novi sadržaj

Nakon malog predaha i muzičkog programa, prisutnim vjernicima obratio se predsjednik Organizacionog odbora "Dana Ajvatovice" mr. Nusret ef. Abdibegović, muftija travnički. Naglasio je da je do sada ova manifestacija nudila programe različitih sadržaja, njegujući i odgajajući čovjeka. Zato, prema njegovom mišljenju, Ajvatovica zaslužuje snažniju podršku u formalnom i suštinskom smislu.

Alija Bojić ponovo skrenuo pažnju na sebe

Alija Bojić ponovo skrenuo pažnju na sebe


- Ajvatovici, kao simbolu bosanskohercegovačke duhovnosti, treba novi pristup, koji će na poletniji način osvježiti standarde i utvrditi kriterije, kako bi festivalski dani koje kanimo ponuditi bili još snažniji i svestranije prihvaćeni. Ne treba se plašiti reforme, novog pristupa i koncepta.

Uz tradicionalne oblike manifestacije treba ponuditi i afirmisati i nove sadržaje, jer svaka generacija vrijedna je da ostavi trag u vremenu u kojem je živjela i iskaže sposobnosti koje su je krasile. Zato za narednu, 500. Ajvatovicu očekujemo podršku svih struktura kako bismo taj nesvakidašnji jubilej dostojanstveno obilježili - poručio je muftija Abdibegović.

Najmlađi bajraktar Rasim Balić

Odata su i priznanja bajraktarima i konjanicima. Najmlađi bajraktar je Rasim Balić (6) iz Prozora, a najstariji Husein Altumbabić iz Tuzle. Najorganiziranija povorka je ona džemata Krušćica-Vitez. Najkićeniji bajraktar je Elmir Ždralović iz džemata Ždralovići u Bugojnu. Najkićeniji konjanici su iz džemata Šeherdžik-Oborci u Donjem Vakufu. Najmlađi konjanik je Džemil Zukić (10) iz džemata Goleš. Najuređenija avlija je ona Bećira Žuljke iz Prusca.

Došli Ajanović, Halilović i Numić

Od zvaničnika, ovogodišnjoj centralnoj svečanosti "Dana Ajvatovice" prisustvovali su Mirnes Ajanović, predsjednik BOSS-a, Safet Halilović, potpredsjednik SBiH, Timur Numić, Salko Selman, premijer SBK, načelnici općina SBK, gosti iz Turske i Irana...


Autor: A. MANDŽIĆ

Govor Muftije travničkog na Ajvatovici

Ispis
PDF
PRUSAC, Plato Ajvatovice; 28. juni 2009.god. (12:00)

Pred više od 10.000 vjernika na završnoj svečanosti manifestacije 499-tih dana Ajvatovice muftija travnički mr. Nusret ef. Abdibegović je uputio poruku:

Bismillahirrahmanirrahim... Allahumme...

Gospodaru naš, Tebe obožavamo, Tebi se klanjamo i sedždu činimo, Tebi težimo, Tebi se predajemo, Molimo za Tvoju milost i bojimo se Tvoje kazne...

Poštovani Reisu-l-ulema,
Cijenjeni prisutni,
Braćo i sestre,

S ciljem da se na ovim prostorima čuje glas vjere o Božijem jedinstvu i moći, o ljudskoj dobroti i potrebi, kroz povijest narodi ovog podneblja su se okupljali na zborištima, dovištima i musallama. Gradili hiže, mesdžide, sinagoge, crkve, manastire, džamije, medrese, i tekije, sve sa nadom da će dova, molitva za bogat rod, rodnu kišu, sretnu porodicu, potomstvo, bolesne, nemoćne i mir u domovini biti primljena i uslišana, jer dova i sadaka mjenjaju sudbinu čovjeka.

Dova je šapat duše iskazana riječima, nju prati sadaka, a sadaka je dobro djelo. I dova i sadaka kao dobro djelo koristi čovjeku, tebi, meni i i svima nama. Tijesna duša drži čovjeka u okovu a stisnuta šaka u siromaštvu. Kao što u tijesnu dušu ne ulazi zraka svjetlosti imana tako se ni u stisnutu šaku ne spušta Božija milost.

Da bismo postigli suštinu dove valja nam raditi pa se onda oslonuti na Allaha u duhu poslanikova iskaza: ''Sveži devu pa se osloni na Allaha'', što znači uradi što je do tebe pa se onda osloni na Allaha. Kroz trougao dove, sadake i rada ogleda se bogatstvo duha i egzistencije.

Danas smo ovdje na Ajvatovici, a koliko jučer smo bili u Blagaju na Buni, na dovištu u Ključu, na Kamengradu u Zvorniku, Dobrim vodama u Foči, a sutra na Musalli u Sanskom mostu, na Djevojačkoj pećini u Olovu, na Lastavici u Zenici i na Karićima u Varešu.

Pod okriljem nebeskog plavetnila i milosti, zemaljskog zelenila i radosti utiskujemo naše stope samobitnosti i identiteta koje sjaje u bosanskom mozaiku, kao duga koja natkriva, premošćuje i spaja bosanska brda, doline i narode u jedinstvu i zajedništvu.

U jedinstvu i zajedništvu je sreća jer nejedinstvo i nesloga donose potčinjenost, ovisnost i ugroženost a jedinstvo i zajedništvo daruju slobodu, neovisnost i sigurnost.

Traganje za mudrošću i skrivenim tajnama života koje se nalaze u jaziji - svetom tekstu Kur'ana, čitanju znakova vremena i reljefnom izgledu bosansko-hercegovačkog prostora su bila potreba ljudi poput Hasana Kafije, Šejh Juje, Ali-dede Bošnjaka i drugih, ali su, također, potreba živućih alima koji čitaju jaziju i tumače je u duhu vremena i potreba čovjeka ovog podneblja.

Od uleme i učenjaka se očekuje ideja i misao jer su misao i ideja u osnovi djela a djelo je pokret u radu, a u radu je bereket. Rad unosi optimizam i donosi prosperitet.

U proteklom periodu Ajvatovica je svaki put iznova nudila programe različitih sadržaja, njegovala i odgajala čovjeka. Svakog je prihvatila, nikog nije odbacila, zato Ajvatovica zaslužuje snažniju podršku u formalnom i suštinskom smislu.

Ajvatovici kao simbolu bosansko-hercegovačke duhovnosti treba novi pristup koji će na poletniji način osvježiti standarde i utvrditi kriterije, kako bi festivalski dani Ajvatovice koje kanimo u narednom periodu ponuditi bili još snažniji i svestranije prihvaćeni.

Ne treba se plašiti reforme, novog pristupa i koncepta. Uz tradicionalne oblike manifestacije treba ponuditi i afirmisati nove sadržaje jer svaka generacija je vrijedna da ostavi trag u vremena u kom je živjela i iskaže sposobnosti koje su je krasile.

Raduje nas da možemo najaviti da je naredna godina jubilarna za Ajvatovicu, petstota, te da očekujemo podršku svih struktura kako bismo ovaj nesvakidašnji jubilej dostojno obilježili i udarili temelje za naredna desetljeća i stoljeća, ako Bog da, inša-Allah, u miru i zajedništvu, zato izgovorimo glasno i jasno kelimei šehadet kao znak naše pripadnosti islamu. To je naša vjera i to smo mi.

Ešhedu en la ilahe illallah ve ešhedu enne Muhammed abduhu ve resuluhu.

Polazak konjanika iz Karaule

Ispis
PDF

TRAVNIK, Karaula; 27. juni 2009. god. (7:00)

Tradicionalno glavna povorka konjanika ka Ajvatovici kreće iz Karaule kod Travnika. Tako je bilo i ove godine. U svrhu obilježavanja priprema i polaska konjanika, noć uoči tradicionalno u Karuli gostuje maestro Omer Pobrić sa Institutom sevdaha i izvedbom najljepših sevdahlinki. Konjanicima se prije polaska obratio muftija travnički mr. Nusret ef. Abdibegović koji im je čestitao na upornom čuvanju tradicije Ajvatovice te proučio hajr dovu. Potom su konjanici krenuli na put ka Šeherdžiku gdje će biti ugošćeni od džemata i gdje će se klanjati podne-namaz. Očekuje se u Šeherdžiku dolazak i Mehtera - trskog vojnog orkestra koji će uz numere i marš Sultan Mehemeda Fatiha dočekati konjanike.

Tribina o Muhamedu Ždraloviću

Ispis
PDF

BUGOJNO, Kulturni centar Princeze Dževhere; 26. juni 2009. god. (19:00)

U sali Kulturnog centra Princeze Dževhere u Bugojnu održana je tribina na temu:''Život i djelo Muhameda Ždralović''.  Učesnici tribine su bili eminentni poznavaoci lika i djela rahmetli Muhameda Ždralovića: dr. Tatjana Paić-Vukić, iz Zagreba te prof.dr. Mehmed Kico i prof.dr. Ismet Bušatlić sa FIN-a. Prisutni na tribini su bili i članovi porodice rahmetli Muhameda Ždralovića, njegova supruga i sin, te veliki broj rodbine i prijatelja. Moderator tribine je bio Vehid ef. Arnaut, glavni imama Medžlisa IZ-e Bugojno. Svakako sve pohvale za organizaciju tribine pripadaju pored Organizacionog odbora Ajvatovice i rukovodstvu BZK Preporod iz Bugojna na čelu sa gosp. Muamerom Terzić. Tribinu su medijski popratili FTV BiH kao i RTV TRT (Turska državna televizija). Domaćin na večeri bio je gosp. Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno.

Svakako, važno je napomenuti da je tribini o Muhamedu Ždraloviću predhodilo otkrivanje spomen ploče na kući rahmetli Muhameda Ždralovića u Ždralovićima koju je otkrio gosp. Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno.

Projekti 500-te Ajvatovice

Poštanska marka

Monografija Ajvatovice

Film o Ajvatovici

Rekonstrukcija
Hasan Kafijine džamije